Inicijativa za čakavski va školah kod izborni predmet

Udruga Čakavski senjali pokrenula je u suradnji s Gradom Kastvom akciju prikupljanja potpisa na inicijativi za uvrštenje pojedinih dijalekata kojima prijeti izumiranje u popis izbornih predmeta u osnovnim i srednjim školama.

Kako stoji u tekstu inicijative, čakavski je govor jedan od ugroženijih, jer se njime služi tek manji broj djece, a i oni kojima je to materinji jezik, vokabular nije na zavidnoj razini.

“U svjetskoj borbi s velikom zdravstvenom prijetnjom koja značajno utječe na sve sfere ljudskog života današnjice, pitanje izumiranja jezika ili globalni lingvocid, čini se kao manje važnom temom. No, gledano unatrag, i u sretnijim vremenima, činjenica da izumiranje jezika trajno osiromašuje sveukupnu ljudsku baštinu nije bila na vrhu popisa niti institucija, ni različitih interesnih sfera. Pitanjima jezika koji zauvijek nestaju uslijed brojnih socioekonomskih, političkih i drugih, za njihov opstanak nepovoljnih okolnosti, bave se u svojim znanstvenim radovima jezikoslovni zanesenjaci, pojedinci i skupine koje žele zaustaviti ili barem usporiti taj proces”, navodi se u pismu Inicijative. 

Da i kastavsko liburnijskoj čakavštini prijeti nestanak, potvrđeno je anketom iz 2019. godine koja je provedena u OŠ Milan Brozović u Kastvu s ciljem stjecanja uvida u poznavanje i uporabu čakavskog narječja osnovnoškolskih učenika. Anketa je provedena na uzorku od 240 učenika (31,75 posto ukupnog broja učenika) od prvog do osmog razreda. Rezultati su pokazali kako je čakavski materinji jezik tek petini ispitanih učenika (18 posto). Rezultati ukazuju da trenutni vokabular čakavskog govora nije na zavidnoj razini, čak ni kod učenika kojima je čakavski govor materinji. Od ukupnog broja učenika kojima čakavski nije materinji govor njih čak 56 posto izražava želju za razumijevanjem čakavskog govora, a 44 posto izražava želju za učenjem čakavskog govora.

Ove činjenice ne govore dobro o budućnosti čakavskog dijalekta jer je lingvistička činjenica da jezik zauvijek nestaje kada ga djeca ne govore i ne uče.

Sve je manje izvornih govornika u Kastavštini i Primorsko-goranskoj županiji s obzirom na doseljavanje stanovništva iz drugih govornih područja te utjecaja stranih jezika. U narativu svakodnevice stariji naraštaji, kojih je sve manje, koriste u međusobnoj komunikaciji materinji jezik, no u većini slučajeva ne prenose ga i na mlađe.

Tekst inicijative i pisma, zajedno s potpisima koji će se prikupljati sve do 25. rujna, Grad Kastav i Udruga će uputiti  Ministarstvu znanosti i obrazovanja sa zahtjevom da se razmotre okolnosti pod kojima bi bilo moguće uvrstiti dijalekte kojima prijeti izumiranje u izbornu nastavu u osnovnim i srednjim školama, a zatim i Ministarstvu kulture s preporukom da se formira stručna skupina za savjetodavnu i drugu potporu u realizaciji projekata zaštite jezika na lokalnoj i globalnoj razini. Potporu će zatražiti i od akademske zajednice, u promoviranju stručnih radova koji imaju za cilj istraživanje jezičnih pojavnosti, te od učitelja i nastavnika, tražeći od njih da ustraju na razvijanju svijesti o važnosti zavičajnih i mjesnih govora. I na kraju, obiteljima izvornih govornika s željom da ustrajno čuvaju i prenose svoj jezik kao materinski mlađima, kako bi im usadili osjećaj zajedništva i pripadnosti i pomogli čuvanju identiteta zavičaja.

“Naš je identitet snažno povezan s našim korijenima i bez njih, bez jezika, gubimo osjećaj pripadnosti, ali i osjećaj zajedništva koje je temelj svake uspješne i snažne zajednice”, ističe se u pismu.

Inicijativa se odvija u okviru programa 27 Susjedstva, Rijeka europska prijestolnica kulture, uz programsku potporu PP27S Rijeka 2020.

Informacije o potpisivanju inicijative mogu se dobiti na e-mail andrea.bralic@kastav.hr i drstanic@inet.hr.