Jezȉk nȁše mȃme

Mȁt, utȁc, sȋn i hćȋ
bȍtra, kȗme, pikulȇnčići,
tȅta, ũjna, strȋc i svȃk,
nȏna, nȏno, ȕnuki .

Hlȉp i krȕh,
šȉšor, zornȉca,    
štrȕklji i štrȗdalj,
budȉle, ubatȉca.
Rȗka, nȏga, čljȅnak, pȏlš,
ubrȁs, škrnjȉca, ušȅso, vrȃt,
trbȗh, stȅgno, kȉčica, kolȅno,
plȅća, krȋž, živȍt, hrbȁt.

Prȅttaprvidan, tapȑvidan, čȇra,
danȁs, jȕtri, tadrȕgidan.

Pȁlac, kazȁlac, šȗštar, žnjȋdar
mȉnju-mȉnju-mȉnjulić,
šȉba, pȁlica, paladȉć,
bigabȏh, bigavrȃh, bigahudȉć.

Pȉukat, njȃukat, ćȉukat, kljȏncat,
ublȅmbat, ufrfljȕftat, štȍcat,
špȕgat, šljȍpnit, šćȍfat, štrigljȁt,
tȇnfat, trȕcat, tȍftat, taflȁt.

Tatȁlović, šašȉnski,
bȕački, bȕtac, hudȉć i vrȃh,
sakramẽnski, sakrabȏljski,
brȋžan, strašljȋv i plȃh.

Prȁvica ut trȋh strȃhi,
ut Glȃžove gȍre prȃvica, 
ut čȑne kraljȉce prȃvica,
prȃvica ut šȃrega telȅtaca.




Vȅjalnica, škȁljbica, šklȃmbica,                        
marȉčica divȉčica, kȁlanica,
pȉšćenica, pȍćkalica, pȅnzalica,
fȉćkalica, fȑndalica, šnjȅfarica.                                                                                                 

ȕć, fȕć, klȃć, ȕblić, mišȉć, 
kalȉć, kosirȉć, katafȉć,
brečȉć, tȅlić, frȁkulić,
cȕrić, lȕlić, pĩndulić.

ȕk, fȕk, brȅk, bumbȁk
dȑcat, drȁt, drdrȁt, premundȁt, 
grȃbac, brȕnac, tatarȕnac,
pȁsji pȑdac, fȕlac, trȕbac.

Bȃu-bȃu, zȉgo-zȃgo, cȕcu-bȃcu,
na slȋpega mȉša, cȕkar i kafȅ.

Tr, dȑnc, sȑh, mȑs, pȑt, kȑt, pȑč, kȑč,
brvȉnac, batoglȁvac, vrtoglȁvac,
ćȇbar, ćȇka, ćȉka, ćȏla, čȁ ?
Čȃda da je Vȓbu prebȍla. 

Pȕtrih, palȏh, pȃzduh, petȅh,
grȁh, lȗh, sȇglih, plȕh i špȅh,
pašȉšće, prȁšće, toporȉšće, 
jȁnjece, dȉtece, ȍknoce, drvȅsce.

Bȏh vȃri, bȏh žȇgnaj, bȏh lȏnaj,

bȏh potešȉni, srȉćno bȏgdaj - bȏgdaj bȏh,
po bȏga svȇtega, po mȃjku bȏga,
bȏh požȋvi stȃre i mlȃde.

Sȅ su tȏ besȅde,
sȅ je tȏ jezȉk,
nȁše drȃge mȁme,
zas Pȁsjaka Kućãnkine Dȃne.

Jȃ san njojȋn sȋn Jȍsip Orlȃndo Hȑvatin 

*

Objašnjenje autora: pikulenčići su dičica, fantići i divojčice, ka nosiju vel mladenki. Jenin i drugin se reče pikulenčić (kako i polažar, m. i ž.), štocat je bosti (u zube te štoca a ne vidiš), špugat je vračati, ukleti (zliz lagaman vode),
šljopnit je dat trisku, tenfat je tuć kumpir za na padelu (tenfan kumpir), trucat je tuviti (trucan ma niman kemu), Čada i Vrba su imena kravan (Ivo Jardas je napisal da su črnega vola zvali Čad). Budile su vrsta krvavic. Škrnjica je sljepoočnica, ublembat znači nagovoriti, a ufrfljuftat oklevetati i očitati bukvicu. Maričica divičica je đurđica, poćkalica je ćuk (da zaziva poć-poć, aš da rabi poć, umrit) , frndalica zvrk, šnjefarica kuhinjska zaimača, premundat znači promijeniti (ću ti jime premundat?), tatarunac je ptica svračak, pasji prdac je prnja (herpes), ćeka je izraslina u kljunu kokoši, znima se z jiglu, putrih je barilce, paloh je položak, prazno jajce. Namesto njega se je kočki divalo i kamik-jajce, drvesce božićno drvce,
a boh vari znači božesačuvaj, boh žegnaj boh lonaj je zaziv blagoslovi bože i odgovor dati će bog.

Objavljeno u knjizi čakavskog pjesništva Istre „XIX. Susret čakavskih pjesnika Verši na šterni“ Gradska knjižnica Poreč 2012. godine.